Osvrt: Ima li nade za #Jollu i #Sailfish?!

 

Jolla naslovna

U svijetu gdje dominiraju tri velike smartfon platforme, Android, iOs i eventualno Windows Phone (još malo pa Windows 10 Mobile?) u redu je zapitati se ima li tu mjesta za Jollu, odnosno njen Sailfish 2.0. Jolla je, svi to znamo, nastala kada je Elop odlučio ugasiti MeeGo, inovativan Nokijin os koji se smjestio u jedan od najljepših smartfona, Nokiju N9. Zaposlenici koji su netom ostali bez posla su dobili izdašne poticaje od Nokije i osnovali Jollu, tvrtku koja je nastavila razvijati MeeGo i za njega potreban hardver. Vrlo je izgledno kako im je Nokia tada poprilično pomogla ne tražeći naknade za korištenje os-a što je vrlo lijepo od njih. Jolla je odlučno krenula, predstavivši Jolla smartfon prije dvije godine, i Jolla tablet krajem 2014. godine. Naravno, oba projekta su više-manje se ugasila s obzirom da je Jollu pojela financijsko nevrijeme koje vlada posljednjih godina u svijetu smartfon industrije.

Jolla je Sailfish postavila skroz drugačije u odnosu na ostale platforme. Forte je bilo korištenje uređaja gestama što znatno smiruje uređaj u ruci, ali i jednostavnost proizvodnje s obzirom na uklanjanje viška tipki. Druga posebnost je bila eventualna modularnost uređaja koja se postizala postavljanjem stražnjih maski (The Other half) s čime bi se bitno utjecalo na izgled sučelja, ali i dodavalo neke nove opcije uređaju poput QWERTY tipkovnice ili nekih senzora. Na MWC-u 2014 je bilo prikazano nekoliko takvih maski koje su mogle značajno povećati iskoristivost Jolla uređaja samo njihovom izmjenom.

jolla toh keyboard mwc

Sve u svemu, uređaj nije naišao na odobravanje mnogih novinara/blogera/plaćenika pa je i Sailfish os pomalo pao u drugi plan. A gdje i ne bi kad je na isti način u zaborav preko noći bačen nekada vladajući Symbian, a da ne govorim druge Nokijine projekte poput MeeGo os-a ili pak Meltemija. Tu su zakulisne igre bile velike i danas graniče sa teorijama zavjere koje utječu na osamostaljenje Jolle i Sailfish os-a. Prije nego je Nokia prešla na WP platformu kao jedinu opciju, Symbian je bio na pragu postanka službene smartfon platforme Europske Unije. Dapače, za njegov daljnji razvoj EU je planirala pljunuti nekih 22 milijarde €, no to je očito zasmetalo određenim (prekooceanskim) lobijima pa je Nokia nenadano upala u problem koji je doveo do okreta ka Microsoftovom spasonosnom rješenju. Danas je jasno da svijetom mobitela dominiraju platforme koje imaju američki pedigre (Android – Google, iOs – Apple, WP – Microsoft) i kojima je stvaranje europske platforme bila prepreka. Iako je ovo već domena koja spada u SF, treba spomenuti kako čipiranje ljudi nije potrebno kad smo čipirani mobitelima. Mogli ste nedavno pročitati kako se Microsoft i Apple svim silama bore zadržati nevinost svojih platformi u koje prisilno žele penetrirati američke federalne policijske i sigurnosne službe pa je logično zaključiti kako su platforme vrlo dobar način upravljanja masama. Nokia je imala jedinu opciju za opstanak, a to je navući Microsoft i podvaliti mu os taktičkim dovođenjem njegovog čovjeka na izvršno mjesto i pripremanjem za novu eru poslovanja. U prilog tome ide ne samo odabiranje WP os-a, ni dovođenje Elopa, već i odbijanje Ballmerove ponude za kupnju cijele Nokije ali i HERE odjela koji je sačuvan za europsku automobilsku industriju. Nadalje, da je Nokia propala kako svi vole reći ne bi danas preuzimala jednu od većih telekomunikacijskih tvrtki Alcatel Lucent ili ulazila u druga manja preuziomanja. Nadalje, netom nakon prodaje, financijska moć Nokije se naglo povećala, ne samo isplatama Microsofta već i ponovnim rastom njenih dionica.

Imajte na umu da je ovaj tekst napisan kroz prizmu mojeg razmišljanja skupljajući informacije kroz godine i ne treba biti uzet kao zdravo za gotovo, već vas nagnati na daljnja promišljanja.

Sailfish, kao europska platforma bi bila donekle izuzeta kontroli, pa je kao takva osuđena na težak put. Na svu sreću, postala je interesantna državama koje ne žele koristiti američko smartfon trojstvo za mobilnu platformu. Slično je napravio Tito s Jugoslavijom, postavivši je na čelo nesvrstanih odnosno trećeg opredjeljenja između bipolarnosti tadašnjeg svijeta uzrokovane borbom Amerike i Rusije. Države skupine BRICS-a, koje čine Brazil, Rusija, Indija, Kina (China) i Južnoafrička republika (South African Republic), su posebno pokazale zainteresiranost u Sailfish što je Jolli značilo financijski opstanak. Jolla se restrukturirala, odvojila odjel za izradu i istraživanje hardvera te se u potpunosti posvetila daljnjem razvoju Sailfisha. Hardver su predali partnerima od kojih su neki predstavljeni na nedavnom MWC-u 2016. Indijski Intex je predstavio Aquafish, uređaj koji poprilično podsjeća na Jollin prvijenac, a postoji vjerojatnost njegovog širenja na tržišta van Indije. Južnoafrički mi-Fone je najavio dolazak njihovog Sailfish uređaja na to tržište početkom drugog tromjesečja ove godine. Treći partner je Fairphone, koji će svoj eko osviješteni uređaj Fairphone 2 na tržište uskoro plasirati sa Sailfishom 2.0. Nedavno ste mogli pročitati da će svoj super čvrsti i sigurni Turing smartfon istoimena tvrtka plasirati sa Sailfishom, a proizvoditi ga u Finskoj.

Naravno, oko predstavljanja nije bilo previše pompe i možete primijetiti da je malo tko od većih tech portala uopće prenio vijest. Možemo reći da Sailfish os nije značajan u svijetu ako gledamo njegov tržišni udio, no od većeg značaja je. To je jedini os kojeg je razvila europska tvrtka i koji je nastao od naslijeđa drage nam Nokije. Ima li os potencijala, ima. No put do većeg uspjeha mu neće biti lagan. Definitivno ćemo vidjeti još nekoliko Sailfish uređaja koje će plasirati kineski i ruski proizvođači što će dobro doći širenju os-a. Definitivno ćemo u narednih godinu dana čuti više vijesti o Jolli i Sailfishu, a do tada pratite i čitajte Nokiamob gdje će takvog sadržaja biti u većem postotku.